[Crazy Baldhead]

Drago Mlinarecje rođen 14. decembra 1942. godine. U jesen 1962. godine on i drug iz kraja, klavijaturista Brane Lambert Živković, osnivaju grupu Sputnjici, pa joj menjaju ime u Vampiri i na kraju. Jutarnje zvijezde. U to vreme Mlinarec je radio kao hemijski tehničar, studirao i svirao.

Godine 1966. osniva grupu 220 sa kojom je radio sve do 1971. godine kada počinje solo karijeru objavljivanjem albuma "A ti se ne daj". Album je planiran kao delo Grupe 220, ali je tokom rada rešeno da bude objavljen kao Mlinarčeva prva solo ploča. Na snimanju su učestvovali Husein Hasanefendić, Piko Stančić, Nenad Zubak i Brane Živković, a producent je bio Fran Potočnjak. Materijal za ploču Mlinarec je pisao u periodu od 1966. do 1970. godine. Na ploči se našla i tema "Posmrtna osveta" koju je još 1888. godine napisao R. Katalinić Jeretov. Pored emotivnih "Srebri se mraz", "Izgleda ostat ćeš sam", na ploči je obnovljena verzija starog hita Grupe 220, pesma "Grad". Najbolji prijem kod publike imale su "Ja sam feniks" i "Pop pjevač". U to vreme, krajem 1971. godine Mlinarec počinje da radi u pozorištu za koje će vezati veći deo svojih budućih aktivnosti. Sa amaterskim pozorištem Malik Tintilinić učestvuje u dečijoj predstavi "Bajka o kneževiću Sveboru". On piše muziku i glumi putujućeg muzičara. Zatim ga u proleće 1972. godine novoosnovana grupa Time poziva da nastupi na njihovom prvom zagrebačkom koncertu Mlinarec izlazi na binu kao akustičar, a prati ga Ivica Kiš koji je ranije pisao tekstove za Grupu 220 i predvodio sastav Legija strasti.

Krajem aprila Mlinarec, Tomaž Domicelj i Ivica Kiš nastupaju na BOOM festivalu u Ljubljani. Pored ostalih, sviraju Mlinarčevu pesmu "Skladište tišine" i Ivičinu "Kaj god blues". Oba snimka su se našla na živom albumu "BOOM 72". Zatim za TV Beograd komponuje teme za emisiju "Serija koje nema". Tom prilikom se premijerno emituje pesma "Kule od riječi". Leto 1972. godine provodi u planinama i tu nastaje veći deo materijala za zreo album "Pjesme s planine". Ploču snimaju Piko Stančić, Nenad Zubak, klavijaturista Srećko Zubak i gitarista Jadranko Budić. U maniru epski široke progresivne muzike, tema "Pjesme s planine" traje deset minuta, a "Dijete zvijezda" čitavih trinaest minuta. Album muzički podseća na stil sastava Time, ali i električnu fazu kvarteta Crosbv, Stills, Nash and Young. Mlinarec sasvim slobodno razvija svoje poetske slike, posebno u pesmama "Skladište tišine" (koautor teksta Ivica Kiš), "Pjesma o njenim snovima" i "Noćna ptica". Ploču promoviše nastupom na BOOM festivalu 1973. godine. Prate ga gitaristi Jadranko Budić i Veseli Oršolić, basista Mladen Baraković, orguljaš Julije Njikoš i bubnjar Pečo Petej.

Na koncertnom albumu sa festivala "BOOM Pop Fest" (Jugoton 1973.) objavljena je "Pjesme s planine", ali i "Pop pjevač" u izvođenju Grupe 220. U klubovima Drago i Ivica redovno nastupaju prateći se na akustičnim gitarama, a nastavljaju i rad u pozorištu. U predstavi "Magbet" zagrebačkog pozorišta Gavela izvode Šekspirov sonet "Sit svega toga" za monodramu "Gospođe Glembajeve" u sarajevskom Narodnom pozorištu snimaju song "Naše ja je kao kuća stara" na Krležin tekst i muziku Pere Gotovca.

Leta 1973. godine piše muziku i učestvuje u predstavi "Hvarkinja" koja je postavljena u starom hvarskom pozorištu. Zatim na Dubrovačkim letnjim igrama sa Ibricom Jusićem učestvuje u predstavi "Kristifor Kolumbo" Miroslava Krleže. Predstava se igra na brodu napravljenom po uzoru na "Santa Mariju". Brod je kružio oko Lokruma a muzika se izvodila uživo. Za tu priliku prikupljen bend uz njega čine još Ivica Kiš, Jadranko Budić i članovi grupe Spektar, basista Davor Roko i klavijaturista Neven Frangeš. Istog leta u Dubrovniku sa Ibricom učestvuje u predstavama "Soneti V. Šekspira" i "Edvard II kralj Engleske".

Po povratku u Zagreb pristupa putujućoj pozorišnoj trupi "Usamljena srca" i u režiji Marina Carića izvode dramu Slobodana Šnajdera "Vrtuljak ljubavi". Sa predstavom "Pozdravi" Ežena Joneska, nastupa do pro-leća 1977. godine. Pored toga stoje uradio muziku za predstavu on je dopisao i deo teksta Sa "Pozdravima" je bio i na Beogradskom letu u Domu omladine 1974. godine kada je odsvirao i nekoliko koncerata. Zatim sa "Pozdravima" nastupaju na Dubrovačkim letnjim igrama, a tom izvođenju je prisustvovao i pisac Ežen Jonesko. Te sezone letnje igre se zatvaraju Mlinarčevim koncertom.

U jesen 1974. godine pristupa tek formiranoj Jugoslovenskoj rock selekciji koju čine tadašnji najbolji domaći muzičari. Zatim sa Nevenom Frangešom, Davorom Rokom i bubnjarom Draganom Brčićem ima seriju nastupa u Muzičkom salonu studentskog centra pod nazivom "Dijete zvijezda" Sa istom ekipom, uz pomoć Huseina Hasanefendića, Nenada Zubaka, Jurice Pađena i drugih, Drago snima i producira album "Rođenje" koji izlazi marta 1975. godine Album donosi neke od njegovih ključnih pesama: "Helena lijepa i ja u kiši", "Pjesma o djetinjstvu", "Kule od riječi". Pesma "Jur nijedna na svit vila" je iz predstave "Hvarkinja", a nastala je na tekst pesnika Hanibala Lučića koji je rođen davne 1485. godine Na ploči je i tema iz predstave "Pozdravi".

Po objavljivanju ploče, sa "Pozdravima" pravi turneju po Jugoslaviji u okviru koje posle svake predstave svira svoj koncert Mlinarec, Tomaž Domicelj, Ivica Percl i Srđan Marjanović u jesen 1975. godine odlaze na kraću turneju pod nazivom "Četvorica za mir". Sa "Pozdravima" se Mlinarec otiskuje u svet, tako da nastupa u Italiji, Francuskoj, Španiji, Nemačkoj, Poljskoj, Sovjetskom Savezu, Venecueli, Kolumbiji, Panami, Gvatemali i Meksiku Sledeće godine piše muziku za predstave "Povratak Arlequina", "Kako je Odisej susreo Kiklopa" i "Klitemnestra". Bavi se komponovanjem muzike za dečje filmove "Zec" i "Pričamo priču". U jesen 1976. godine kreće na seriju koncerata po zagrebačkim fakultetima, a pred kraj godine nastupa na Festivalu revolucionarnih i rodoljubivih pesama. Izvodi pesmu "Domovina" na tekst Janeza Menarta i Zvonimira Goloba i muziku Arsena Dedića.

Aprila 1977. godine organizuje samostalni koncert u zagrebačkoj dvorani Lisinski na kome je gostovao i Arsen Dedić Isti koncert je već sledećeg dana ponovljen u novosadskom Studiju M a tom prilikom je snimljena pesma "Dijete zvijezda" i objavljena na duplom živom albumu "Randevu s muzikom" (Jugoton 1977.) koji je štampan povodom dvadesetogodišnjice istoimene emisije radio Novog Sada.

Povratnički LP "Negdje postoji netko" u produkciji Nevena Frangeša, realizovala je ekipa stalnih saradnika. Tom pločom Mlinarec pravi muzički presek svoje dotadašnje karijere kroz introvertnu "Polja", razmišlja o budućnosti u "Zelen ko zelena trava" i nudi optimizam u zaraznom tatino hitu "Caracas" koji je nastao pod utiskom putovanja po Latinskoj Americi. Sledeći LP "Sve je u redu" objavljuje već godinu dana kasnije a produkciju radi sam sa Frangešom. Na ploči su teme "Mora da sam bio mlad", "Glas s broja 514 913", "Svi sve znaju", "Cesta", "Penzioner" (živi snimak iz kluba Lapidarij).

Seriju albuma nastavlja 1979. godine odlično ocenjenom pločom "Tako lako" snimanom u Švedskoj sa koproducentom Tini Vargom u kojoj se u potpunosti vraća rock zvuku. Uz švedske muzičare iz sastava Mantra, na snimanju su učestvovali gitarista Eduard Matešić (Izazov), klavijaturista Hrvoje Marjanović, a Tini Varga je svirao bas i većinu gitara. Na ploči su opet njegove fine lične priče u pesmama "Stranac", "San", "Nostalgija", ali i cinična "Ovce". Povodom ploče Mlinarec je odsvirao seriju koncerata, a pratili su ga Tini Varga, Nenad Zubak, Eduard Matešić i bubnjar Vojmir Rosa.

Rekapitulaciju prethodnih godina izveo je na kompilacijskoj ploči "Sabrano" za koju su pesme ponovo snimljene u švedskom studiju Tinija Varge. Pored novih, rock obojenih verzija pesama "Osmijeh", "Trebao sam ali nisam", "Pjesme s planine", "Grad", "Noćna ptica" tu je i prvi put objavljena pesma "Trkalište". Mlinarec je u to vreme producirao debi album Azre zbog čega je dobio brojne negativne kritike, mada je uspeo da uhvati atmosferu grupe iz početne faze. Kasnije producira debi album "Na krivom mjestu" (Suzy 1984.) sastava Mali ašov i ploču "Pravovjerni plesači" (Suzy 1986.) grupe Zvijezde. LP "Pomaknuto" snimio je leta 1982. godine u Švedskoj, a ploča se pojavila početkom sle-deće godine Koprodukciju je ponovo radio Tini Varga, na snimanju su učestvovali švedski muzičari i klavijaturista Josip Kras (Aerodrom), dok je Mlinarec svirao i bas gitaru. Na tom materijalu, prvi put je zazvučao pomalo otuđeno i muzički hladno.

Posle duže pauze, aktivnost je obnovio 1986. godine kada je nastupao sa članovima grupe Le Cinema. Početkom 1987. godine u Vrbiku je održan koncert Grupe 220 povodom dvadeset godina od osnivanja i objavljena je kompilacijska ploča sa njihovim starim snimcima U to vreme. Drago se preselio u dolinu Sutle u Bijelu Goricu i postepeno povukao iz javnosti. Godine 1987. dobio je "Vjesnikovu" nagradu Josip Slavenski za kompletan muzički doprinos. Godine 1992. snimio je pesmu "Sjećanja" koja je uvršćena na ploči "Rock za Hrvatsku".

Iz diskografske pasivnosti Mlinarec se na kratko vratio 1994. godine. Objavio je kasetu "Analog" koju je snimio sa Aldom Ivančicom iz sastava Broghesia Na A-strani se nalazi ambijentalni instrumental, dok B-stranu čine tri akustičarske kompozicije koje kao da su nastale u najranijim danima njegove karijere. Dve pesme je uradio na tekstove Miroslava Krleže. Polovinom 1996. godine objavljen je njegov kompilacijski CD"Krhotine" koji u šesnaest pesama pokriva sve faze njegovog rada. Na kompilaciji se našla i koncertna verzija pesme "Kaj god blues" snimljena u Koprivnici 20. februara 1992. godine. Te večeri sa njim su svirali gitarista Šaša Radulović, basista Marino Pelajić i bubnjar Ivan Piko Stančić.

Diskografija

Singlovi
"Povratak"/"Prva ljubav" (Jugoton 1971.)
"Do viđenja, vještice" / "Sivilo perona" (Jugoton 1971.)
"Noćna ptica" / "U njegovom srcu" (Jugoton 1972.)
"Caracas"/"Kule od riječi" (Jugoton 1977.)

Albumi
"A ti se ne daj" (Jugoton 1971.)
"Pjesme s planine" (Jugoton 1972.)
"Rođenje" (Jugoton 1975.)
"Negdje postoji netko" (Jugoton 1977.)
"Sve je u redu" (Jugoton 1978.)
"Tako lako" (Jugoton 1979.)
"Sabrano" (Jugoton 1980. kompilacija)
"Pomaknuto" (Jugoton 1983.)
"Analog" (FVZaložba 1994. kaseta)
"Krhotine" (Croatia Records 1996. kompilacija)

[Zlaja]

[Onegin]