[Crazy Baldhead]

Grupa je nastala 1976. godine, a ime su odabrali po poznatoj knjizi Hermana Hesea. Embrion grupe činili su školski drugovi koje je povezivala ljubav ka sličnoj vrsti muzike na tragu ranih Pink Floyd, Can i Tangerine Dream, U prve dve godine radili su kao kućni bend u postavi: klavijaturista Zoran Lakić Švaba, gitarista Vojkan Rakić i perkusionista Predrag Vuković. Sa dolaskom pevača i basiste Draška Nikodijevića, eksperimentalnu fazu zamenjuje organizovaniji rad.

Prvi nastupi su im na smotri amaterskih pozorišta Tokovi na Voždovcu i u pozorištu Dadov U jesen 1977. godine priključuje im se bubnjar Dragan Šoć. Posle serije besplatnih svirki u SKC-u i na otvorenom u novobeogradskom Bloku 45, postižu kult status i dobijaju ponudu za realizaciju debi ploče. Avgusta 1978. godine snimaju ambijentalni album sa neobičnim temama "Majestetski kraj", "Putovanje u plavo" "Solarni modus", "Pečurka" i druge. Svoj stil su nazvali "muzika toka svesti", Omot za ploču uradio je Predrag Vuković (inače istoričar umetnosti), trudeći se da likovna prezentacija potpuno odgovara zvuku sa ploče. Sa grupom se u to vreme na koncertima pojavljivao njihov prijatelj, rock novinar i disk džokej Goran Cvetić koji je atmosferu upotpunjavao laserskim lajt šou efektima, a na sceni emitovao slajdove i filmove. Njihov nastup na Stomatološkom fakultetu 1978 godine Cvetić je snimio na običnom kasetofonu za ličnu arhivu.

Po snimanju prve ploče, Draška menja Slobodan Trbojević, u to vreme novinar "Džuboksa". Drugi LP "Vrt svetlosti" snimaju od avgusta 1979. do januara 1980., godine u produkciji Aleksandra Pilipenka. Originalni omot ploče (radili su ga Predrag Vuković i dizajner Dejan Popov) odbijen je u PGP-u sa obrazloženjem da je neprofesionalno uradjen, I taj omot je pratio stil muzike i tekstove kao i njihov odnos prema fantastici, a čitava ploča gradi bajkovitu atmosferu u temama "Igrać'", "Čarobnjak", "Sanjaš". Godine 1980. u grupu umesto Vojkana Rakića dolazi gitarista Ivan Pajević. Ta postava kratko traje i grupa prestaje sa radom.

Draško Nikodijević osniva sastav White Rabbit Band a krajem osamdesetih se seli u Ameriku. Po prestanku rada grupe preostali članovi zajedno sa nemačkim izdavačem Tomasom Vernerom (Thomas Werner), za njegovu kuću Kalemegdan Disk objavljuju na vinilu tri ploče Igre staklenih perli. Leta 1991. godine izlazi ploča "Soft Explosion Live" na kojoj su se našli kasetni snimci sa njihovog nastupa na Stomatološkom fakultetu. Materijal obuhvata gotovo sve pesme sa debi ploče. Godine 1993. Verner reizdaje ploču uz bolju postprodukciju, a pesme "Soft Explosion" i "Solar Modus" doživele su skraćenje Tema "Majestic End" zamenjena je finalnim delom pesme ''Soft
Explosion". Na sledećoj nemačkoj ploči "Inner Flow" našao se izbor ranije neobjavljenih materijala, nastao u periodu od 1976. do 1979. godine. Za sledeći LP "Drives" odabrali su snimke sa četvoročasovnog sejšna snimljenog uživo u prostoriji za probe, aprila 1977. godine. Krajem 1991. godine Vuković, Rakić i klavijaturista Zoran Zagorčić (ex Du Du A) dosnimili su instrumente na tom starom zvučnom zapisu i od toga je LP "Drives" sastavljen. Većinu omota za ploče objavljene u Nemačkoj uradio je Vuković. Kalemegdan Disk i članovi grupe, planiraju dalju saradnju na novim izdanjima.

Diskografija

Albumi
"Igra staklenih perli" (PGP RTB 1979.)
"Vrt svetlosti" (PGP RTB 1980.)
"Soft Explosion Live" (Kalemegdan Disk1991.)
"Inner Flow" (Kalemegdan Disk 1991.)
"Drives" (Kalemegdan Disk 1993.)

[Zlaja]