Visok krvni pritisak ili hipertenzija cesto se naziva i "tihi ubica", zato sto ga mozete imati godinama, a da ne znate.
Krvni pritisak je odredjen kolicinom krvi koju srce pumpa i kolicinom otpora prema protoku krvi u arterijama. Krvni pritisak normalno varira tokom dana. Cak moze malo varirati i sa svakim otkucajem srca. Povecava se tokom aktivnosti, a smanjuje pri mirovanju.
Mnogi ljudi mozda ne vide visok pritisak kao nesto sto ugrozava zivot. Medjutim, nekontrolisano visok krvni pritisak moze da poveca rizike od ozbiljnih zdravstvenih problema. Na srecu, on se moze ustanoviti jednostavnom analizom, a jednom kada znate da ga imate, mozete ga kontrolisati, u saradnji sa doktorom.
Znaci i simptomi
Mnogi ljudi sa ovim problemom nemaju simptome, ali cesto misle da su glavobolje, vrtoglavice ili krvarenje iz nosa uobicajeni upozoravajuci znaci i simptomi visokog krvnog pritiska. Tacno je da neke osobe u ranoj fazi visokog krvnog pritiska imaju potmuo bol u potiljku kada se probude ujutru. Ili mozda imaju malo cesce krvarenje iz nosa, nego uobicajeno.
Glavobolje, vrtoglavica i krvarenje iz nosa obicno se ne pojavljuju, dok visok krvni pritisak ne dodje u uznapredovalu fazu - onu koja je mozda opasna po zivot. Cak i ako je tako, vecina ljudi sa vrlo visokim vrednostima pritiska nema nijedan od ovih simptoma.
Drugi znaci i simptomi, ponekad povezani sa visokim pritiskom, obicno su izazvani nekim drugim stanjima, koja mogu dovesti do visokog pritiska. Takvi su sledeci simptomi:
- Preterano znojenje
-Grcevi u misicima
- Slabost
- Cesto mokrenje
- Ubrzan ili neregularan rad srca (palpitacije).
Uzroci
Sto vise krvi pumpa srce i sto su uze arterije, pritisak je veci. Ocitavanje krvnog pritiska sastoji se od dve vrednosti:
- Gornji broj pokazuje sistolni pritisak. To je kolicina pritiska, koju srce proizvodi dok ispumpava krv kroz arterije.
- Donji broj pokazuje dijastolni pritisak. To je kolicina pritiska u arterijama, kada srce miruje izmedju otkucaja.
Klasifikacija krvnog pritiska kod odraslih:
1. Normalan krvni pritisak; Vas pritisak je normalan ako je ispod 120/80mmHg, ali neki podaci pokazuju da bi 115/75mmHg trebalo da bude novi standard. Kada pritisak poraste iznad tog praga, rizik od kardio-vaskularnih oboljenja moze poceti da se povecava.
2. Prehipertenzija; To je sistolni pritisak od 120 do 139, ili dijastolni pritisak od 80 do 89.
3. Faza I hipertenzije; Ona podrazumeva sistolni pritisak izmedju 140 i 159, ili dijastolni pritisak izmedju 90 i 99.
4. Faza II hipertenzije; Najozbiljnija hipertenzija, podrazumeva sistolni pritisak 160 i vise, ili dijastolni 100 i vise.
Samo jedan od ovih brojeva - gornji ili donji - je dovoljno da bude visok, da biste imali prehipertenziju ili hipertenziju.
U 99-95% slucajeva visokog pritiska, nema uzroka koji se moze identifikovati. Ovaj tip visokog krvnog pritiska zove se osnovna ili primarna hipertenzija. Razlikuje se od sekundarne, u kojoj do povecanog pritiska dolazi zbog drugih stanja, kao sto su:
- Oboljenje bubrega
- Nadbubrezna oboljenja
- Oboljenje stitne zlezde
- Anomalije krvnih sudova
- Preeklampsija - visok krvni pritisak i proteini u urinu posle 20. nedelje trudnoce
- Zastoj u disanju tokom sna.
Neki lekovi, ukljucujuci kontraceptivne pilule, lekovi za prehladu i sl. mogu izazvati sekundarnu hipertenziju.
Mada se acetaminofen (Tylenol i drugi) nekada smatrao vrlo sigurnim, istrazivanja su pokazala da redovna upotreba vecih doza moze da poveca rizik od sekundarne hipertenzije. Istrazivanja su obuhvatila 5000 zena, koje nisu imale visok krvni pritisak u trenutku zapocinjanja studije. Zene koje su uzimale prosecno 500mg ili vise acetaminofena svaki dan nekoliko godina, imale su vece sanse da obole od visokog krvnog pritiska, nego zene koje ga nisu uzimale. Ne zna se da li je isti slucaj kod muskraca, posto oni nisu ukljuceni u studiju.
Nelagalne droge, kao sto su kokain i amfetamini, takodje mogu da povecaju krvni pritisak.
Sekundarna hipertenzija moze brze napredovati i izazvati visi krvni pritisak nego primarna, koja se moze razvijati postepeno, tokom vise godina.







