Američki naučnici nedavno su ispod mora kod Dubrovnika otkrili 200 kilometara dugačku tektonsku pukotinu, zbog koje će ceo Balkan u budućnosti biti ugrožen razornim zemljotresima, pa čak i cunamijima. Iako ti cunamiji neće biti jaki kao onaj koji je u Indoneziji ubio stotine hiljada ljudi, ipak će poprilično razoriti obalu, upozoravaju stručnjaci. Prva predviđanja zemljotresa, koja u obzir uzimaju dosadašnju seizmičku aktivnost na tom području, govore da nije nemoguće da se dogodi zemljotres jačine sedam stepeni Rihtera.
Ipak, novootkrivena tektonska pukotina regionu neće doneti samo razaranje. Naime, procep koji prolazi ispod Jadranskog mora aktivno stvara nova predivna ostrva i Dinarske planine u Hrvatskoj, piše američki časopis „Džiolodži", u članku o istraživanju američkih i hrvatskih stručnjaka. Geolozi su ranije verovali da su dalmatinska osrtva i Dinarske planine prestali da rastu, odnosno da se izdižu iz mora, pre 20 do 30 miliona godina.
Jadransku pukotinu zajednički su istraživali hrvatski i američki geolozi, a po rečima glavnog istraživača, profesora Ričarda Beneta sa Univerziteta Arizona u Tuksonu, pukotina nastaje na delu gde prednja ivica Evroazijske ploče naseda i klizi preko bivšeg dela Afričke ploče, koji se naziva Južnojadranska mikroploča.
- To je zona sudara. Dva kontinenta se sudaraju i grade planine - kazao je Benet. Benet i njegove kolege utvrdili su da se peta „italijanske čizme" približava hrvatskoj obali brzinom od četiri milimetra godišnje. Poređenja radi, pomeranja na pukotini St. Andreas u Kaliforniji su i deset puta brža.
S tempom približavanja od 4, 5 kilometara u milion godina, italijanska i hrvatska obala mogle bi da se spoje za 50 miliona godina, izračunao je Benet.
- U regiji duž podmorske pukotine nema dokaza o potresu velike magnitude u poslednjih 2.000 godina. Međutim, ako je pukotina takvog tipa da može naglo da se pokrene, potrebno je ponovo uraditi proračune za cunami - rekao je Benet.
- To ima implikacije za južnu Italiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju - kaže profesor Benet, i dodaje: - Želimo da vidimo da li pukotina slobodno klizi ili akumulira naprezanje, zbog čega u budućnosti može da izazove veliki zemljotres.
SEIZMIČKA AKTIVNA ZONA
Na svom najjužnijem kraju, novootkrivena pukotina povezana je sa seizmički aktivnom zonom dalje na jugu koja je izazvala veliki potres u Dubrovniku i zemljotres u Crnoj Gori 1979. godine, snage 7, 1 stepen Rihtera. Benet je kretanje Evroazijske ploče uporedio sa bagerom koja gura sneg ispred sebe. Sneg je morsko dno, koje se uzdiže i formira ostrva i Dinarske planine. „Ovo otkriće je važno za razumevanje tektonike Sredozemlja" - rekao je on.
Press