Riječ Akropolis (Akropola) mnogima je sinonim za Atenu. Zapravo spomenuta riječ znači „gornji grad", a postoje u mnogim drugim većim i manjim gradovima u Grčkoj koji su također izgrađeni oko brda ili planinskog vrha.
Akropola u Ateni vapnenačka je uzvisina na kojoj se uzdiže prepoznatljiv oblik Partenona, stalni podsjetnik na slavu drevne Grčke. Propileje su monumentalni mramorni ulaz u Akropolu, izgrađen oko 430. g. pr. Kr. i smatran arhitektonski jednakovrijednim Partenonu. Izgrađen na padini, ima pet kapija s ogromnim vratima i krilima s obje strane. Partenon, dorski hram izgrađen između 447. i 432. g. pr. Kr., sastojao se od otprilike 13.500 blokova mramora, a svaki od njih je jedinstven.
Riječ je o remek-djelu arhitekture, a pri izgradnji su upotrijebljene sofisticirane tehnike kako bi se suzbili optički efekti od kojih bi stupovi djelovali pretanko, a građevina zdepasta. Vanjska kolonada sastoji se od 46 stupova koji podržavaju 96 metopa (izrezbarenih ploča) s prizorima borbe. Unutarnji jonski friz bio je dug veličanstvenih 160 m, ali ga je Lord Elgin početkom devetnaestog stoljeća uklonio i odnio u Veliku Britaniju.
Građevina je također posjedovala pozlaćen Atenin kip visine iznad lim. Njegov nevjerojatan mramorni krov toliko je tanko rezan da se svjetlost filtrirala kroz njega obasjavajući statuu. Nažalost, nijednog ni drugog danas više nema, ali aura ovog veličanstvenog mjesta odiše poviješću civilizacije. Jonski Erehteion smjestio se na sjevernom rubu Akropole i nadgleda grad. Njegove izvorne karijatide dio su postava Britanskog muzeja.
