Neboder Burj Dubai, visok 611, 3 metara, postaće najviša građevina na svetu kada bude dovršen 2009. godine
Zgrada Oblak, odmaralište na visini od 300 metara trebalo bi da stoji na tankim stubovima koji bi predstavljali kišu.
Dubai hub one zamišljen je kao kulturni centar organizovan po uzoru na trgovačke centre.
Rasplesani tornjevi arhitekte Zahe Hadida trebali bi da budu smešteni u poslovnom priobalnom delu grada.
Tornjevi 0-14 dizajnirani su za poslovni deo Dubaija. Imaće dvoslojnu fasadu koja će omogućiti prirodno hlađenje.
Biser Dubaija je američki projekat vredan 3 milijarde dolara, a prostire se na površini od 1, 4 miliona kvadratnih metara.
Velika piramida Dubaija imaće višestruku namenu, a uz nju će se nalaziti dve manje piramide.
Arapska oštrica, nadahnuta biljnim oblicima, postaće stambeni, hotelski i poslovni prostor.
Tornjevi Dubaija, koji podsećaju na vatru, naćiće se u središtu lagune.
Rotirajući toranj Da Vincija moćiće menjati oblik nezavisnim pokretanjem svakog sprata. Biće opremljen turbinama na vetar.
Ova zgrada, nadahnuta stilom art decoa, visoka 306 metara, uskoro će se otvoriti za stanovanje i turizam.
Toranj G, nalik na konstrukciju od Lego kocaka biće dovršen na leto.
Valni toranj španskih arhitekata biće smešten na samoj obali. Imaće 92 sprata i biti visok 370 metara.
Zgrada REEM medija u Abu Dhabiju. Na fasadi će se nalaziti ekran veličine 34 X 9 metara. Po uzoru na arapske šatore moćiće se razmontirati i premestiti.
I Donald Trump će imati svoj neboder u Dubaiju.
Buduća opera svojom futurističkom, ali organskom strukturom bi trebala odskakati od, kako arhitekte kažu - vulgarnih hotela i poslovnih zgrada
Ovaj kongresni, izložbeni i trgovinski centar na ulazu u grad projektovali su norveške arhitekte.
Projekat za muzej Louvre na Ostrvu sreće, trebao bi biti dovršen 2012., a koštaće 83 miliona eura.
Budući izgled muzeja Guggenheim.