Prva biblioteka na svetu: Sagrađena je u Ninivi (danas Mosul) u iraku, antičkoj prestonici Asiraca. Osnovao ju je Asurbanipal izmedu 669. i 631. godine pre naše ere. U njoj je bilo odloženo 25.000 glinenih tablica s raznim natpisima. Ali, Sumeri (jugoistočni Irak) još između 3500. i 2700. godine pre naše ere izmislili su i sakupljali zapise.
Najveća biblioteka antičkog doba: Nalazila se u Aleksandriji, u Egiptu. Osnovana je u 3. veku pre naše ere i u njoj se nalazilo oko 700.000 tomova.
Prve javne biblioteke: Počele su masovno da se osnivaju u 16. i 17. veku. Tada su, na primer, osnovane: biblioteka Anđelika u Rimu, biblioteka Ambrozijana u Milanu, biblioteke pri univerzitetima Oksford i Kembridž.
Najstarija biblioteka koja još radi: Apostolska biblioteka u Vatikanu. Početnu zbirku sakupio je papa Nikola V (1447-1455.), a osnovao ju je papa Sikst IV 1475. godine.
Najveća biblioteka na svetu: Kongresna biblioteka SAD u Vašingtonu sa 111.000.000 dela smeštenih na 925 kilometara polica. U njoj radi 5050 ljudi.
Zemlja sa najviše biblioteka: Rusija, sa 64.500 javnih biblioteka.
Zemlja s najviše starih biblioteka: Italija, koja ima 21 biblioteku iz 13. i 14. veka. Na drugom mestu je Francuska sa 18 biblioteka iz istog razdoblja.
Zemlja sa najviše upisanih članova u biblioteke prema broju stanovnika: Finska - gotovo polovina stanovništva upisana je kao član biblioteke.
Najposećenija biblioteka na svetu: Njujorška javna biblioteka, koja svake godine usluži 10.000.000 posetilaca i ima više od 3.000.000. upisanih članova. Osnovana 1902. godine i ima čak 86 ispostava u gradu.
Biblioteka sa spavaonicom: Nalazi se u Škotskoj. To je biblioteka Sent Dejniols u Danblejnu, osnovana 1889.godine. U okviru zgrade je i hostel za one koji bi da borave više dana.
Prva digitalna biblioteka: Po projektu Gutenberg, ovu novinu otpočeo je 1971. godine Majkl Hart u Solt Lejk Sitiju (SAD). Cilj je da se u digitalnoj formi predstave i sačuvaju sve bitne knjige, njih 22.000.
Kliknite za otvaranje attachment-a